POMIRENjE - PREMIJERA
sep
5
Pozorište

POMIRENjE - PREMIJERA

sep5

subota, 5. septembar 2026.

22:00

4d 2h

O ovom događaju

Interaktivna predstava za odrasle po tekstu Jovana Sterije Popovića Adaptacija i režija: Bojana Ivanov Đorđević Muzika: Dragan Đokić Scenografija i kostim: Bojana Ivanov Đorđević i Sofija Lučić Uloge: Advokat Petrić – Ivan Đorđević Fema – Jovana Andrejević Grujić Anica Vuletina – Korina Troća Ružica – Ana Marić Specijalni gosti predstave Vanja Radošević i drugi gosti koji svojim učešćem podržavaju osnaživanje žena. Komedija Pomirenije, „igračka u jednom dejstviju od Joanna S. Popoviča, 1830. sočinjena“ u Vršcu, u srpskoj dramaturgiji tog vremena predstavlja začetak sasvim novog žanra, a okarakterisana je i kao „piščeva proba pera“, koja za života autora nije objavljena. Ova jednočinka je prvi sačuvani komediografski rad Jovana Sterije Popovića. Tekst je najpre dat nekome na čitanje, a potom je bio zagubljen, te se više nije našao na piščevom radnom stolu. Njegov značaj i neobična sudbina temelje se na činjenici da predstavlja iskušavanje komičnih postupaka u vreme kada je kod Srba postojala samo jedna kratka komedija. U doba nastanka Pomirenija, Sterija je upravo bio završio studije prava i nije se bavio advokaturom, već je zarađivao kao privatni učitelj latinskog jezika. Praizvedba Pomirenija na srpskom jeziku dogodila se tek 1956. godine u Beogradskom dramskom pozorištu. Delo je kasnije izvođeno uglavnom u sklopu drugih Sterijinih komada, na primer uz komediju Simpatija i antipatija u Vršcu 1956. godine, u režiji Milutina Karišika, kao i iste godine u Narodnom pozorištu u Užicu, uz Ženidbu i udadbu. Pomirenije je te godine izvedeno i na sceni mađarskog pozorišta u Novom Sadu, dok je u Subotici, takođe na mađarskom jeziku, ova jednočinka izvedena 33 puta u sezoni 1949/50. Zanimljivo je da je prva Sterijina komedija najviše izvođena u Parizu — čak 2.000 puta, i to u sorbonskom Atelje-teatru, na srpskohrvatskom jeziku. Premijera: 5. septembar 2026. god            

Lokacija događaja

Vršac

Vršac
© OpenStreetMap