Razgovor o romanu "Borilište" Maje Ručević Karanović
jun
8
Književno Veče

Razgovor o romanu "Borilište" Maje Ručević Karanović

jun8

ponedeljak, 8. jun 2026.

21:00

5d 10h

O ovom događaju

Borilište (Enklava, Beograd 2026) drugi roman Maje Ručević Karanović, pesnikinje, prozne autorke i prevoditeljke iz Zagreba, uz moderaciju Katarine Lazić, urednice parobrodskog književnog programa, održaće se u ponedeljak, 8. juna od 19 časova u Parobrodu. Ukrštajući prozu,poeziju i dramski izraz autorka trodelnog Borilišta (Kuća lutaka, Duhovi i Gorka voda) prati sudbinu urednice i lektorke jedne izdavačke kuće, nimalo slučajno po imenu Nora. Prošaran citatima iz zaostavštine Marilyn Monroe i Devojačkih uspomena nobelovke Annie Ernaux, celokupni narativ priziva Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića.   Ovo je roman o traumama, identitetima, otuđenju i životu u doba posttranzicije, koji je uglavnom svirepo borilište, smatra Jagna Pogačnik, urednica ovog izdanja, književna kritičarka i prevoditeljka iz Zagreba. Prema mišljenju Đorđa Krajišnika, književnog kritičara iz Sarajeva, junakinja Maje Ručević Karanović pokazuje nam temeljitu borbu da se uprkos svemu, ostvari i suoči sa cijelim nizom identitetskih dilema, da se dođe do vlastite ličnosti neopterećene naslijeđem, konstruktima i traumama. Posrijedi je delo u kojem se propituje cijeli niz uzročno-posledičnih datosti, ali ne kao lamentirajući jauk nad njima, već tako da se aktivno ide u razračunavanje sa onim nametnutim okovima, kako bi ih se razrušilo i prevazišlo.  Maja Ručević Karanović (rođena 1983. u Zagrebu) diplomira francuski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Duže od deceniju, radila je kao novinarka. Prevodi sa francuskog i engleskog jezika. Piše poeziju i prozu. Objavila je prvi roman Je suis Jednoruki (Algoritam, 2016) zbirku pesama Sutra ćemo praviti anđele u padu (Hrvatsko društvo pisaca, 2022) Dobitnica je nekoliko nagrada za poeziju (Ratkovićeve večeri poezije, Ulaznica)

Lokacija događaja

Stari Grad

Stari Grad
© OpenStreetMap