Rosinijeve, Donicetijeve i Belinijeve pesme i dueti
maj
19
Koncert

Rosinijeve, Donicetijeve i Belinijeve pesme i dueti

About this Event

Odabir pesama i dueta italijanskih kompozitora Rosinija, Donicetija i Belinija napravile su međunarondo priznate umetnice, sopran Aca Cvetković Stojnić (Srbija) i mecosopran Mihaela Išpan (Rumunija) koje će beogradskoj publici predstaviti na koncertu u Italijanskom institutu za kulturu u Beogradu. Kao klavirski saradnik pridružiće im se pijanista Dušan Toroman. Koncert organizujemo u saradnji sa Italijanskim institutom za kulturu u Beogradu. Program: Vinčenco Belini Vaga luna, che inargenti Vanne, o rosa fortunata L’abbandono Torna vezzosa Fillide ANA CVETKOVIĆ STOJNIĆ, sopran DUŠAN TOROMAN, klavir Đoakino Rosini Beltà crudele Gaetano Doniceti Me voglio fà na casa Amore e morte Ah, rammenta, o bella Irene MIHAELA IŠPAN, mecosopran DUŠAN TOROMAN, klavir Gaetano Doniceti L’addio Đoakino Rosini La pesca La gittane Duet Questo cor ti giura amore iz opere Demetrije i Polibije ANA CVETKOVIĆ STOJNIĆ, sopran MIHAELA IŠPAN, mecosopran DUŠAN TOROMAN, klavir Biografije: Ana Cvetković Stojnić je stalno prisutna na domaćoj sceni i veoma posvećena promociji srpske savremene muzike sa kamernim ansamblom Kvadrema (violina, flauta, klavir i glas) koji je dobio Zlatnu plaketu na muzičkom festivalu Mokranjčevi dani u Negotinu, Srbija. Anin repertoar u velikoj meri obuhvata kompozitore francuskih, italijanskih i nemačkih pesama. Neguje koncertni žanr sa pijanistom Vladimirom Stojnićem. Njihov resital Veče Štrausa i Šumana proglašen je za najbolji koncert u 2014. sezoni od strane Udruženja muzičkih umetnika Srbije. Poslednjim resitalom Tajna ova dva umetnika su još jednom pokazala publici svoju virtuoznost i ekspresivnost, ali što je još važnije veliko muzičko razumevanje i kompatibilnost. Anin profesionalni operski debi ostvario se u Japanu na turneji sa Bečkom kompanijom, Klasika, Opera, Opereta u kojoj se ostvarila u ulozi Mikaele (Karmen). Gostovala je u državnoj operetskoj kući u Drezdenu (Euridika, Orfej u podzemlju), Operskoj kući Kemnic (Cvetna devojka 1, Parsifal), pozorištu Furt (Kontesa, Figarova ženidba),zatim u Erlangenu i Kamernoj operi Keln kao Violeta (Travijata), u Geteovom pozorištu u Lauhštetu kao Konstance (Otmica iz Saraja). Njen prvi značajniji operski angažman bio je u Nemačkoj državnoj operi u Koburgu (2014-2017) gde je imala priliku da proširi i izgradi svoj repertoar. Proboj je napravila ulogom Konstance (Otmica iz Saraja) koja joj je donela senzacionalne kritike – kritičari su njenu Konstancu opisali kao fascinantnu kombinaciju koloraturne brzine i lirskog intenziteta bez napora. Pored njene „suptilne” interpretacije Mocartovih heroina, vrhunac Anine karijere, dosadašnje su uloge Lakme (Lakme), Violete (Travijata), Musete (Boemi) i Sofi (Kavaljer s’ružom). U sezoni 2019/20 debitovala je kao Silva Varesku u Kneginji čardaša u Narodnom pozorištu Osijek u Hrvatskoj. U sezoni 2022/23, Ana je debitovala u Operi i teatru Madlenijanum, Beograd, u Ofenbahovom Pariskom životu kao Baronica Gondremark. U januaru 2023. godine, Ana je debitovala u Temišvarskoj operi u ulozi Mocartove Kontese. Na letnjem festivalu ,Isidora Žebeljan‘ u Kragujevcu, Ana je debitovala u savremenoj operi Maratonci Isidore Žebeljan. U sezoni 23/24 Ana je debitovala kao Hana Glavari u Operi i Teatru Madlenijanum u Beogradu. U aprilu 2025. debitovala je u ulozi Liju, Pučinijeve opere Turandot sa Orkestrom, solistima i horom Narodnog pozorišta u Beogradu. U Sezoni 2025. ostvarila je svoju prvu Rosinijevu ulogu na Bad Kirhšteten festivalu u Austriji kao Bereniće u operi Prilika čini lopova (L’occasione fa il ladro). Cvetković je oduvek imala afinitet prema baroknoj muzici. Od 2013. godine kontinuirano sarađuje sa Beogradskim baroknim ansamblom sa kojim je nastupila dva puta na Festivalu rane muzike u Srbiji i Austriji. U sezoni 23/24. Ana je proslavila 20 godina od osnivanja Beogradskog baroknog ansambla, nizom koncerata širom Srbije sa Bahovom Kantatom o kafi, BWV 211. Učestvovala je na majstorskim kursevima za baroknu muziku kod prof. Najdžela Rodžersa u Berlinu. Radila je sa Robertom Mameli u Austrijskoj baroknoj akademiji Gmunden, sa Sofi Dejman i Katarinom Hatajom. Pored engleskog i nemačkog baroka, usavršavala je i francuski barokni stil u okviru Baroknog ateljea koju vodi srpska svetski poznata kontralt pevačica Marijana Mijanović i američki čembalista Žori Vinikur. Od 2019. Ana svoj barokni repertoar usavršava sa kontraaltom Marijanom Mijanović. Anino raznovrsno scensko iskustvo obuhvata solo deonice u monumentalnim komadima za orkestar i hor kao što su Bahov Misa u be-molu, Mocartov Rekvijem u de-molu, kao i nastupi u kamernim ansamblima. Ana je imala čast da nastupa sa renomiranim domaćim i stranim dirigentima kao što su Darinka Matić-Marović, Premil Petrović, Aleksandar S.Vujić, Stanko Jovanović, Dragana Jovanović, Bojan Suđić, Kristijan Polak, Roland Klutih, Roland Fister, Lorenco Da Rio, Aleksandar Mercin, Fimčo Muratovski, Mihnea Ignat, Enio Morikone, Kristijan Pficner. Muzičko obrazovanje započela je učenjem violine u Osnovnoj muzičkoj školi Stanislav Binički, a kasnije je nastavila da razvija svoj glas u MŠ Mokranjac, učeći kod profesora Georgija Minova. Istovremeno je pohađala i Baletsku srednju školu Lujo Davičo, na odseku za narodne pesme i igre Balkana. Diplomirala je na Fakultetu muzičke umetnosti kao jedan od najperspektivnijih studenata na odseku za glas kod prof. Gordane Jevtović. Bila je student sa najuspešnijom koncertnom aktivnošću, koja joj je donela prestižnu nagradu Anita Mezetova. Nakon što je diplomirala, nastavila je studije na specijalizaciji iz operskog repertoara kod profesora Nikole Mijailovića. Tokom studija, Ana je bila član Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu. Nastavila je školovanje na Bečkom privatnom univerzitetu za muziku i umetnost i stekla master diplomu. U Austriji je dobitnica „CE Muzik teatar”  stipendije, za najperspektivnije mlade operske talente u Jugoistočnoj Evropi. Ana je završila doktorske studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (mart, 2024) odsek za kamernu muziku, pod mentorstvom profesorke Ljudmile Popović Gros. Njeni takmičarski uspesi obuhvataju međunarodno vokalno takmičenje Nikola Cvejić  (prva nagrada i laureat, 2001) i Ferućo Taljavini (Austrija – 2006, četvrta nagrada i finalista) sa Damom Džoan Saterland kao glavnim članom žirija. Ana Cvetković je član Udruženja muzičkih umetnika Srbije (2011), kao i član Udruženja operskih umetnika Srbije (2024). Solistkinja Nacionalne opere u Bukureštu, mecosopran Mihaela Išpan je jedinstven primer lirske umetnice čiji su atributi neosporno potvrđeni kako na operskoj sceni, tako i na koncertnom podijumu. Njen jasan i topao glas, muzička inteligencija i ekspresivnost, prijatna pojava na sceni i glumački talenat, strast prema umetnosti i posvećen rad, reference su i činioci njene umetničke evolucije do sad. Stekla je master diplomu iz pevanja na Fakultetu scenskih umetnosti, Muzičkoj akademiji George Dima u Klužu u klasi prof. Aleksandru Farkaš i Ramone Eremije. Paralelno se usavršavala na polju stilskog vokalnog izvođenja kod soprana Nikuline Miree. Pohađala je majstorske kurseve koje su držali mecosopran Viorika Kortez, tenor Ion Buzea i sopran Marijana Nikolesko, kao i kurseve Međunarodne Bahove akademije u Štutgartu. Sticala je značajno iskustvo na takmičenjima kao što su Paul Konstantinesku (Polešti), Hans Gabor Belvedere (Beč), Hulijan Gajare (Pamplona) i DEBUT (Bad Mergenthajm). Zahvaljujući veštini i zreloj muzičkoj estetici, Mihaela Išpan je u poslednjih 12 godina često angažovana kao solista od strane institucija poput Radio-televizije Rumunije, Filharmonije Žorž Enesku u Bukureštu, Državne fiharmonije u Aradu, Filharmonije Banata i Nacionalne operske kuće u Temišvaru, Filharmonija Transilvanije, Nacionalne operske kuće u Klužu i Filharmonije Muntenije u Trgovištu. Nastupala je u Nemačkoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Šaniji i Engleskoj. Njen repertoar čine, osim čuvenih operskih naslova kao što su Rosinijeve opere Seviljski berberin (Rosina) i Pepeljuga (Angelina), Belinijeva opera Kapuleti i Monteki (Romeo), Mocartove opere Don Đovani (Cerlina) i Figarova ženidba (Kerubin; Marčelina), Verdijeva opera Nabuko (Fenena), Bizeova Karmen (Karmen), Perslova Dido i Eneja (Dido), Humperdinkova Ivica i Marica (Ivica), i mnoga značajna vokalno-instrumentalna dela Bonončinija, Vivaldija, Hendla, Baha, Pergolezija, Hajdna, Mocarta, Betovena, Rosinija, Mendelsona, Malera, Skrjabina. Mecosopran Mihaela Išpan oduševljava ne samo svojim profesionalnim kvalitetima koji proističu iz njene prijatne vokalne polivalentnosti, već pre svega velikodušnim pružanjem umetničke radosti, koja se spaja sa njenim insistiranjem na izvrsnosti u lirskoj karijeri. Dušan Toroman je rođen u Čačku, gde je počeo da uči klavir sa deset godina. Srednju muzičku školu završio je u Zemunu, u klasi Zlate Maleš. Diplomirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi A. Šandorova, nakon čega je specijalizirao interpretaciju klavirske literature 18. i 19. veka na originalnim instrumentima pri Akademiji Incontri col Maestro u Imoli (klasa: Stefano Fiuci). Diplomirao je čembalo na Konzervatorijumu Đ. Rosini u Pezaru u klasi Marije Luize Baldasari, studirajući uporedo sa Emilijom Fadini. Pobednik je međunarodnih takmičenja Broadwood Harpsichord Competition (London), Tournoi International de Musique (Pariz) i Concorso Internazionale Wanda Landowska (Ruvo di Pulja). Kao solista i kamerni muzičar svirao je u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Rumuniji, Holandiji, Švajcarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji… Nastupao je sa ansamblima New Trinity Baroque i Arbor Dianae, Simfonijskim orkestrom RTS, Simfonijskim orkestrom Stanislav Binički i Gudačkim orkestrom Šlezinger kao solista u koncertima Baha, Samartinija, Hajdna, Salijerija, Mocarta i Betovena. Angažovan je kao korepetitor na katedri za solo pevanje Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, kao i pri Austrijskoj baroknoj akademiji, Beogradskoj baroknoj akademiji i Baroknom ateljeu Marijane Mijanović. Član je Udruženja muzičkih umetnika Srbije.  

Event Location

Stari Grad

Stari Grad
© OpenStreetMap